Vijesti

Turistička organizacija opštine Foča


Turistička organizacija opštine Foča

ORLOVAČKO JE SIMBOL PLANINE

Vanda, pas belgijski ovčar, iskače iz svog boksa u zadnjem dijelu vozila, razdragano skače ne znajući na koju bi stranu, dok jutarnja izmaglica na Orlovačkom jezeru u srcu Zelengore čini ovo mjesto mističnim.

Ništa na brzaka

Prva jutarnja kafa ima poseban okus na ovom mjestu, a lagani doručak od tek ubranih gljiva na okolnim proplancima je neprocjenjiv.

Krenuli smo iz Sarajeva u pet sati ujutro u pravcu Orlovačkog jezera za kojeg mnogi kažu da je najljepši od devet dragulja iz riznice Zelengore.

Pravimo kratku pauzu u kanjonu rijeke Sutjeske, vadimo štapove i pokušavamo uhvatiti nešto na brzaka, ali ništa – više sreće drugi put, što bi rekli ljudi iz Lutrije BiH.

Nastavljamo dalje u pravcu prevoja Čemerno

Odakle će nas ne baš dobar makadamski put odvesti u samu utrobu planinskog masiva Zelengore.

 

Prolazimo pored table na kojoj piše Izvor Neretva, kratko se zaustavljamo, ali to ćemo ostaviti za drugi put. Put nas vodi do prvih katuna, ovce su još u toru, a psi tornjaci laju vidno uznemireni našim prisustvom. Ni Vanda im ne ostaje dužna.

Nakon dvadesetak kilometara truckanja, dolazimo do najvišeg uzvišenja, prevoja koji je interesantan jer sa njega kreću planinarske staze ka Kotlaničkom (1.525 metara nadmorske visine), odnosno Štirinskom jezeru (1.672 metara nad morem). Sa prevoja se makadam naglo spušta i vodi nas do samog Orlovačko jezera.

Pravimo pauzu da bismo uživali u prizoru sklada prirode u kojem svaki vrh, svaka litica, svaki izvor, nepregledni pašnjaci, imaju svoje zasluženo mjesto.

I dok vjetar raznosi jutarnju maglu poigravajući se sa nama, oči se ne mogu zaustaviti. Idu od jednog vrha na drugi. Ne zna se koji je ljepši, a koji atraktivniji…

Pogled luta sa stjenovitih grebena do nepreglednih pašnjaka, duboke listopadne i visoke crnogorične šume. Samir se prisjeća svog posljednjeg dolaska na ovo područije prije 22 godine.

– Ovo je sve bilo puno planinara i zaljubljenika prirode, berača trava, gljiva i borovnica… A, vidi, mi sad još nismo nikoga sreli – kaže Samir.

Lijevo, u samom ćošku ove ljepote, u podnožju vrha Kalelije je Jugovo jezero (Borilovačko, 1.500 metara nad morem).

Ono je jedino vještačko na planini Zelengori. Nastalo je pregrađivanjem potoka – pojašnjava nam Samir čiji korijeni potiču iz ovih krajeva.

Spuštamo se do sada najgorim dijelom makadama do samog Orlovačko jezera (1.438 metara nad morem), koje je smješteno u travnatoj dolini između, na sjeverozapadu, vrha Orlovac (1.962 metra) i, na jugu, vrha Stog (1.821 metar). Površine je oko tri i po hektara, a najveća dubina jezera je oko pet i po metara.

Za one koji odluče da kampuju i duže borave na Zelengori, ovo je idealno mjesto.

Odavde se može organizovati niz planinskih tura, od kojih je najatraktivnija ona ka najvećem vrhu Zelengore Bregoču (2.014 metara).

Nakon laganog doručka krećemo u obilazak jezera i prvo što pada u oči, ali i u stomak, jesu borovnice kojih ima u izobilju. Njima smo naš zdravi doručak doveli do savršenstva.

Prilazimo jezeru i Vanda se bez imalo razmišljanja baca u vodu iz koje iskače, čini se, divlja patka. Za nas je još rano, a i vrijeme nam ne ide naruku – čas sunce, a onda vjetar nanese i pomalo kiše, pa tako… Inače je ovo jezero pogodno za kupanje.

Pravimo krug oko Orlovačkog jezera i primjećujemo da je životinjski svijet jako bogat. Osim pomenute divlje patke, tu su zmije, žabe, a u samom jezeru ima i ribe.


Šaho, inače poznati lovac, član naše male četveročlane ekspedicije, prvi primjećuje i objašnjava nam tragove koje ostavljaju životinje. Vidi divlju svinju, srndaća…, koje dolaze na jezero radi vode ili možda kupanja.

Odlučili smo se popeti na jedan od obližnjih vrhova iznad samog jezera. Ulazimo u rijetku bukovu šumu i nailazimo na markaciju koja će nas odvesti do samog vrha Orlovca.

Gledamo jezero iz ptičije perspektive i zaključujemo da na Zelengoru vrijedi doći i samo zbog ovoga, zanijemiti pred ovolikom ljepotom, samo gledati i uživati.

U daljini vidimo veliko stado ovaca koje je prekrilo pašnjake ovog dijela Zelengore i tu će biti do polovine septembra, spokojno iskorištavati blagodeti koje im pruža ova planina.

Kiša počinje ozbiljnije da pada, a u daljini se čuje i poneki grom, pa nam Samir predlaže da se vratimo. On poznaje čudi ove planine i zna da baš i nije ugodno biti na brisanom prostoru kad počnu udarati gromovi.

Ovo nam je, kaže, dovoljno za danas. I potpuno je u pravu…

Jezera Zelengore

Na Zelengori ima osam glacijalnih jezera i jedno vještačko. Osim Orlovačkog, Juginog, Kotlaničkog i Štirinjskog, tu su i Crno, Bijelo, Kladopoljsko, Gornje i Donje Bare, sve ljepše od ljepšeg, a Zelengoru čine planinskim draguljem Balkanskog poluotoka. Sva ova jezera pripadaju Nacionalnom parku Sutjeska, a jedna od tradicija ovog prostora je planinarski pohod sa tradicionalnim imenom Jezera Zelengore.

Iz katuna na vrh

Najveći vrhovi Zelengore su Stog, Ljeljen, Orlovac, Videž, Kaleliju, Todor, Kozje strane, Bregoč.

Staze na Zelengori ne odlikuje ekstremna ili vrlo velika težina uspona, ali su ne manje atraktivne sa stanovišta ljepote pejzaža i bogatstva biljnog i životinjskog svijeta.

Posebna atrakcija Zelengore su katuni, tradicionalna ljetna stočarska naselja.

bhputovanja.ba

Jovanović: Razviti jedinstveni turistički proizvod Srpske

Direktor Turističke organizacije Republike Srpske /TORS/ Nada Jovanović rekla je da je cilj današnje konferencije u Banjaluci razviti jedinstveni turistički proizvod Srpske koji će biti sastavljen od njenih najatraktivnijih dijelova kao što su Jahorina, Kozara, Ravna planina, Borje, gradovi, kulturno-istorijsko nasljeđe, prirodne ljepote i nacionalni parkovi.
Ona je novinarima u Banjaluci, povodom konferencije "Integrisani turistički proizvod Republike Srpske i aktuelno zakonodavstvo u turizmu Republike Srpske", rekla da je ovaj skup najvažniji događaj u ovoj godini, jer je na jednom mjestu okupio sve direktore lokalnih turističkih organizacija iz Republike Srpske i predstavnike Ministarstva trgovine i turizma, te će dati odgovor šta je to integrisani turistički proizvod Srpske.
"Ovdje ćemo pokazati koje su to naše najkvalitetnije destinacije, što za Srpsku predstavlja novu odskočnu dasku i polaznu platformu koja će se svake godine nadograđivati novinama za svaku destinaciju", pojasnila je Jovanovićeva.
Ona je dodala da se godinama unazad sve destinacije u Srpskoj unapređuju i nude nove sadržaje, što privlači turiste.
"Ovdje hoćemo da napravimo jedan presjek, imamo mapirano devet turističkih destinacija koje će biti prezentovane, a na kraju konferenciju zaključićemo šta je integrisani turistički proizvod, odnosno šta je atraktivno u Republici Srpskoj kao jedinstvena destinacija", navela Jovanovićeva.
Ona je rekla da u Srpskoj ima destinacija koje vrijedi posjetiti, ali ponekad nema prave infrastrukture koja bi do nje dovela veći broj turista.
Prema njenim riječima, u Srpskoj je za 10 mjeseci zabilježeno 689.000 noćenja i 296.000 posjeta, što je više nego u protekoj cijeloj godini.
Savjetnik ministra trgovine i turizma Aleksandar Đurić poručio je da će Ministarstvo raditi na uklanjanju limitirajućih faktora da bi se turizam nesmetano odvijao u narednim sezonama.
"Novim zakonskim rješenjima učinili smo ogroman iskorak u funkcionisnju turističke privrede, a postoje institucije koje moraju dati detaljnije analize koje će olakšati poslovanje u turizmu", dodao je Đurić.
Direktor Turističke organizacije Banjaluka Ostoja Barašin rekao je da će se ubrzano raditi na dobijanju integrisanog turističkog proizvoda Srpske, jer pojedinačno lokalne zajednice ne mogu privući dovoljan broj turista koji danas vole mijenjati lokacije svaka dva-tri dana.
On je dodao da su za predstojeće praznike gotovo svi smještajni kapaciteti rasprodati.
Barašin je rekao da će Banjaluka u ovoj godini imati oko 140.000 noćenja turista.
Izvor: SRNA

PROMOVIŠITE SMJEŠTAJ "STAN NA DAN"

Turističku ponudu u svim gradovima u Republici Srpskoj ograničava dovoljan broj smještajnih kapaciteta. 
Manjak je posebno izražen ljeti, kada zbog manifestacija i sportskih takmičenja u sve naše gradove dolaze gosti iz cijele Evrope. 
 
U razmišljanju kako riješiti ovaj problem sa porastom broja turista i manjkom smještajnih kapaciteta, odgovor se nametnuo sam po sebi – stanovi i kuće za stanovanje se pretvaraju u smještajne jedinice, prema modelu iznajmljivanja koji je sve popularniji i kod nas i u svijetu – StanNaDan model!

Biznis dnevnog smještaja, prema podacima agencija koje se bave nekretninama, najrazvijeniji je u Banjaluci, ali je sve više zastupljen i u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Višegradu,Trebinju, Tesliću … 

Cijena iznajmljivanja stanova u Banjaluci se kreće od 40 do 60 KM, u Sarajevu od 50 do 100, Višegradu najam košta od 40, a dnevni boravak u Trebinju je moguće iznajmiti već za 20-tak KM, dok najskuplji košta 70 KM.

Stanovi se po ovom principu uglavnom izdaju poslovnim ljudima, stranim turistima, porodicama na zajedničkom odmoru u drugom grad.

StanNaDan model podstiče brzu fluktuaciju ljudi i kapitala, podstiče turizam, ali i turističku ponudu koja nadomješta manjak smještajnih kapaciteta naših gradova.

Znate li da u Republici Srpskoj postoji od nedavno, rješenje koje može poslužiti svima onima koji traže da zakupe StanNaDan i onima koji izdaju stan pod tim uslovima. 

Samo na klik “mišem” daleko su od vas - Portal www.mojstan.org – radi sve ono što vam je neophodno da znate i uradite kako biste došli do stana ili pokrenuli sopstveni biznis izdavanja StanaNaDan.

Riječ je o Onlajn servisu na adresi https://www.mojstan.org/, platformi koja spaja vlasnike i vlasnice stanova i goste, svih vrsta, boja i opredjeljenja, ali voljne da na ovaj način posjete vaš grad. 

Smještaj je rastezljiva kategorija, a takav može biti i kauč koji iznajmljujete, soba ili čitav stan, što je najčešće slučaj, ili to može biti vaša vila...

Cilj Portala www.MojStan.org  je da štedi vrijeme gosta i vlasnika nekretnine, podstiče razvoj malog i srednjeg preduzetništva, obezbjeđuje direktnu vezu bez posrednika između gosta i stanodavcapodstiče turizam i društveno odgovorno poslovanje, prati i promovišemo nove tehnologije, tehnološke inovacije i trendove u poslovanju, promoviše produktivnost, doprinosi razvoju lokalnih zajednica.

Takođe, cilj ovog portala je da smještajni kapaciteti u vašem Gradu/Opštini budu iskorišćeni maksimalan broj dana u mjesecu.

Portal je tek započeo sa radom i u fazi je pronalaženja partnera za saradnju/oglašivača pa smo zbog toga obezbjedili PROMO period bez novčanih naknada. 

MINI SAJAM KREATIVACA 27. I 28. DECEMBRA

JU Turistička organizacija opštine Foča 27. i 28. decembra, sa početkom od 11 časova (srijeda i četvrtak)  na Gradskom trgu, organizuje Novogodišnji  mini sajam kreativaca.

 

Cilj  Sajma je prezentacija kreativnog  rada naših sugrađana kako bi se šira javnost  upoznala sa njihovim umijećima i talentima, kao i rezultatima rada, a Sajam će biti i prodajnog karaktera.

Organizatori pozivaju  građane koji se bave kreativnim radom iz hobija, kao dodatnom ili osnovnom djelatnošću, da se prijave za učešće na pomenutoj manifestaciji, u Info centru Turističke organizacije opštine Foča, do 25. decembra.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona: 058/212-416.

Mini sajam kreativaca organizuje se u okviru Januarskih svečanosti.

RADNO VRIJEME PLANINARSKOG DOMA "ZABRANA"

PD "Zelengora" Foča poziva sve sugrađane da prošetaju i provedu slobodno vrijeme u toplom ambijentu kamin sale i idiličnoj okolini Planinarskog doma "Zabrana".


Radno vrijeme doma je srijedom i petkom od 14-22h, odnosno vikendom od 11-22h.
Nedavno se radilo na proširenju pješačke staze od gradskog vodovoda do planinarskog doma - stoji u saopštenju PD "Zelengora".

Stećci u Vrbici - nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima i četiri kasnoantička spomenika na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici, opština Foča, proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. oktobra 2010. godine.

Nacionalni spomenik čini nekropola sa 207 stećaka, tri kasnoantičke ploče i jedna ara.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 1040, posjedovni list broj 83, k.o. Borje, opština Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 9/02, 70/06 i 64/08 ).

Calendar

« August 2018 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Rijeke

Na području Foče nalazi se 17 rijeka i rječica koje  svojim kanjonima,bistrinom i brzinom vode privlače brojne posjetioce, kako izletnike i ljubitelje raftinga,kanjoninga ,kajakaštva ,tako i sportske ribolovce , rekreativce i ostale ljubitelje prirode.

Planine

Područje fočanske opštine  krase visoki planinski masivi koji pripadaju  planinskom vijencu Dinarida. Maglić, Zelengora, Vučevo,Volujak, Bioč, Ljubišnja, ... pravi su izazov za planinare,alpiniste,rekreativce i sve ljubitelje prirode. Opširnije...

Jezera

Sedam glecerskih jezera koja su, zbog izuzetne ljepote i glacijalnog porijekla dobila naziv “gorske oči ” krase jednu od najlješpih planina dinarskog sistema –Zelengoru. To su : Orlovačko,Štirinsko, Kotlaničko,Donje i Gornje bare,Crno i Bijelo jezero. Opširnije...

Turistička organizacija opštine Foča, Šantićeva broj 16
Telefon / fax: +387 (0) 58 212 416, Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Zo2 Framework Settings

Select one of sample color schemes

Google Font

Menu Font
Body Font
Heading Font

Body

Background Color
Text Color
Link Color
Background Image

Main Menu

Background Color
Modules Title
Text Color
Link Color
Background Image

Main Wrapper

Background Color
Modules Title
Text Color
Link Color
Background Image

Inset Wrapper

Background Color
Modules Title
Text Color
Link Color
Background Image

Bottom Wrapper

Background Color
Modules Title
Text Color
Link Color
Background Image
Background Color
Modules Title
Text Color
Link Color
Background Image
 
Top of Page