Turistička organizacija opštine Foča


Turistička organizacija opštine Foča

Upoznaj Foču – selo Zlatni Bor

Upoznaj Foču – selo Zlatni Bor

Novi tekst serijala "Upoznaj Foču" vodi nas u jedno prelijepo planinsko selo u Foči, na nadmorskoj visini od 1200 metara. Ovdje, može se reći, vlada mir, tišina, zdravlje i divljina.

 

Selo Zlatni Bor nalazi se na samom kanjonu rijeke Tare, 35 km udaljeno od opštine Foča. Danas gotovo prazno selo, kao i većina sela u državi, ipak pažnju privlači svojom ljepotom, prostranim pašnjacima i predivnim pogledom na okolne planine i kanjon Tare.

U ovom selu nalazi se i farma na kojoj proizvode čuveni švajcarski sir „Gruyere“, ovdje nazvan „Zlatni Sir“. Na farmi, krave i do devet mjeseci provode na ispaši, hrane se planinskim travama i autohtonim ljekovitim biljem, napajaju se isključivo na brojnim planinskim izvorima. Iskonski suživot s prirodom, čini da alpska rasa krava Brown swiss daje punomasno mlijeko bogato autentičnim aromama sunčanih planinskih pašnjaka, utiskujući tako tajanstveni pečat receptu Zlatnog Sira.

 

Do farme se dolazi kada u mjestu Zavait skrenete desno (putokazi su veoma jasni), i 12 km idete lošim putem koji jednostavno ne može da trpi opterećenje koje stvaraju kamioni koji sa ovog područja izvlače šumu, tako da preporučujemo da se ide terenskim vozilima.

Ukoliko ste ljubitelj prirode i bajkolikih prizora, definitivno trebate posjetiti Zlatni Bor. U toplim ljetnim danima idealno mjesto za odmor i duše i tijela. Farma u Zlatnom Boru posjeduje i smještajne kapacitete tako da sebi možete veoma lako organizovati aktivni odmor.

Više informacija: http://zlatnisir.com/

Autor: Mladen Mandić

Upoznaj Foču – vodopad na rijeci Oteši, u Miljevini

Upoznaj Foču – vodopad na rijeci Oteši, u Miljevini

Veliki broj vodopada za koje znam, ljudi nazivaju Skakavac. Zašto Skakavac a ne na primjer Padavac oduvijek me je zanimalo. Ipak, Skakavac asocira na neko skakanje (kao što skakavci u prirodi skoče pa padnu), dok vodopadi usljed sile gravitacije jednostavno padaju.

otesa

Ali dosta o tome, vodopad koji predstavljamo u drugom tekstu serijala „Upoznaj Foču“ nalazi se u Miljevini u mjestu Oteša, nazvanom prema istoimenoj rijeci koja protiče ispod vodopada i uliva se u Bistricu.

U proljeće i jesen kada se tope snjegovi i kiše napune „rezervoare Zelengore“, vodopad dobije svu svoju snagu koja formira prelijep prizor za istinske zaljubljenike u prirodu.

Vodopad koji ćemo ovdje nazvati Oteša, zbog mjesta u kome se nalazi, visok je nekih 20 do 30 metara, sa strana su formirane sige, a ispod vodopada možete naći kamenje koje je djelovanjem prirode postalo šupljikavo i izbrazdano.

Do ovog vodopada se dolazi relativno lako, skrenete prema mjestu Jeleč u Miljevini i pratite biciklističku markaciju (znakovi plave boje) i za nekih 4 do 5 kilometara ste kod table koja označava kraj označene biciklističke markacije. Na ovom mjestu jasno čujete šum vodopada ali ga ne vidite od visoke šume. Potrebno je da prođete iza dalekovoda i spustite se utabanom stazom do vodopada. Staza jeste strma ali se bez problema silazi do rijeke u koju se sliva vodopad.

Dočekače vas prelijep prizor, ljubomorno sakriven od očiju znatiželjnika. Lokalci koji često prolaze ovim putem kažu da sve više mladih parova posjećuje ovo mjesto. Kažu da mladići u želji da impresioniraju svoje djevojke (a da ne moraju mnogo da se potrude), najčešće ih dovode do vodopada Oteša u Miljevini.

otesa2

Posjetite vodopad u Miljevini, krenite od Foče putem prema Pješčanim piramidama, markacija je veoma jasna i ne možete pogriješiti čak i ako ste prvi put u Foči. Ko zna, možda i vi treba da impresionirate nekog, a ova ruta preko Pješčanih piramida do vodopada Oteša, definitivno zaslužuje da joj poklonite pažnju. Možete krenuti biciklom, pješke, automobilom, kako god želite, ali jedno je sigurno – bićete zadovoljni prizorom.

otesa 1

 

Autor: Mladen Mandić   

UPOZNAJ FOČU: Prva kraft pivara u Foči

UPOZNAJ FOČU: Prva kraft pivara u Foči

Za mnoge ljubitelje piva kraft (zanatsko) pivo ili domaće pivo je definitivno bolji izbor od industrijskog. Toliko je jednostavno napraviti ga da je u svijetu sve više ljudi koji sami sebi spremaju ovo piće.

Kraft pivarstvo je termin koji doslovno označava zanatsko pivarstvo. Termin se vezuje za pokrete koje promovišu zanatsko pivo i javljaju se širom svijeta od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Zanatsko pivarstvo označava pivarstvo koje se vezuje za nekomercijlalne, nezavisne pivare koje proizvode manje količine piva i gdje je stavljen akcenat na kvalitet i arome piva. Zanatsko pivo karakterišu kvalitetni prirodni sastojci, tradicionalna načela proizvodnje i odsustvo procesa filtracije i pasterizacije. Zanatsko pivarstvo ne teži kvantitetu već kvalitetu.

Pionir kraft pivarstva u Foči je Slobodan Janković koji je ljubav prema ispijanju piva pretvorio u interesantan hobi od koga može i da se zaradi.

S ciljem promocije i popularizacije kraft piva u Foči, sa Bobanom smo razgovarali o tome kako je počeo da se bavi ovim poslom, šta ga je pokrenulo da uloži u proizvodnju kraft piva i da li sebe u budućnosti vidi kao pokretača jedne nove industrije u Foči, obzirom da veliki broj turista koji dolaze na rafting u Foču, izražava želju da proba domaće pivo.

Šta je to što te je pokrenulo da pokreneš proces proizvodnje kraft piva u Foči?


Prvo sam počeo da kuvam pivo kao kućni pivar na veoma maloj i skromnoj opremi. Nakon nekog perioda vlasnici lokalnog restorana su poželjeli da imaju to pivo u svom restoranu. Probali smo i vidjeli da pivo ima “dobar prolaz” kod stranih gostiju, tražeći uvijek kriglu više. Poslije toga se krenulo u izradu većeg sistema za proizvodnju piva, koji i sada koristimo.

Na koje izazove si nailazio?

Prvo pitanje je bilo da li se upustiti u tu avanturu uopšte.

Izazovi nikada nisu ni prestali! Svako kuvanje nove ture piva je veliki izazov! Ali na samom početku ih je bilo najviše, mada ih ni sada ne manjka. Pivo je živo i zna biti nepredvidivo ukoliko se ne pazi.
Bilo je mnogo pitanja na koje je trebalo dati odgovor, lokacija, izvor energije, sirovine, ambalaža, recepti, uvoz, sistem… Elem, odluka je pala da se ručno pravi pivara i sav sistem je trebalo osmisliti tako da savršeno funkcioniše. Još uvijek ponešto unaprjeđujemo na tom sistemu.



Koje količine proizvodiš i da li u planu imaš da proširuješ proizvodnju?

Trenutno bi mogli u punom kapacitetu izbaciti 3000 litara mjesečno. Što je i limit lokalnog tržišta u toku ljetnje sezone. Pa ukoliko bi se pojavio zanimljiv investitor ili povoljan kredit od neke banke, podsticaj lokalne ili državne vlasti sigurno bi se krenulo u povećanje kapaciteta, broja zaposlenih, širenja tržišta…

Šta nedostaje jednom proizvođaču kraft piva da od toga može da zaradi dovoljno za egzistenciju, i je li to ikako moguće?

Prije svega ljubav i upornost! Nakon toga tržište. Tržište je to koje će odrediti da li je to egzistencija ili ima profita kao i novca za nove investicije… Zanatska piva su dosta skuplja od industrijskih lagera i u našem regionu je problem ljudima da odvoje koju marku više za kvalitetnije pivo, pa je samim tim odmah i mnogo manje ljudi koji bi konzumirali ovo pivo.
Apsolutno je moguće napraviti zaradu ukoliko postoji tržište.

Koje vrste piva praviš?

Uglavnom pravimo ALE piva. To su piva gornje fermentacije tj. fermentacije od 18C-25C

u zavisnosti od stila. Piva koje trenutno pravimo ili uskoro treba da se zakuvaju su:

RAFT PALE ALE je svijetlo pivo blage i ugodne citrusne i cvijetne arome. Prijatne gorčine. Spada u Američke stilove piva.
RAPORT je tamno pivo, naglašene su note kafe, čokolade i karamele. Prijatne gorčine.Stil je porter, inače porijeklom iz Engleske, pivo lučkih radnika iz 17-18. Vijeka.
MEDENJAK Gruit. Gruiti su piva sa ljekovitim travama, čajevima koji se koriste umjesto hmelja za dobijanje arome. Skroz drugačije od svega što ste probali!
RAFT IPA svijetlo pivo jake arome, snažne gorčine i većeg sadržaja alkohola. Stil India Pale Ale,  dobio je ime jer se slao brodovima iz Engleske za Indiju i radi transporta je morao imati veću količinu hmelja i alkohola.

Gdje plasiraš svoje proizvode?

Uglavnom je to za sada samo Foča, sa akcentom na rafting kampove ali i u lokalne kafiće Hemingway Pub, Foča City Pub, Restoran Antik itd... Od proljeća će to biti malo širi region. Imamo pozive iz Crne Gore, Srbije pa se možda po koje pivo i izveze.

Šta poručuješ ljudima koji se interesuju za proizvodnju kraft piva, da li sarađuješ sa drugim pivarima u državi i regionu?

Pa da prvo krenu kao kućni pivari i prebole sve “dječije bolesti” na manjim sistemima, da vide da li je to uopšte za njih. Da uđu u pivarsku zajednicu i iz prve ruke saznaju svu problematiku i tuđa iskustva.
Pivari u BiH i regionu su kao jedna mala porodica. Svi smo mi počeli kao kućni pivari, a kućni pivari imaju odlično organizovane forume (moram spomenuti volimpivo.ba), udruženja građana za promociju piva i pivarstva, stalna druženja (jedno takvo se održava i u Foči svake godine) itd. i odatle se vuče prijateljstvo između kraft pivara. Ne smatramo se za konkurenciju, naprotiv, gledamo da pomognemo koliko god možemo jedni drugima.

Na koji način, prema tvom mišljenju, domaća hrana i piće utiču na raspoloženje gostiju koji dolaze na rafting, planinarenje i u obilazak prirodnih ljepota Foče?

Pa svi turiusti ponesu lijepe uspomene odavde. Nekome su to prirodne ljepote, rijeke, prijatni domaćini, domaća hrana, sir, kajmak, rakija, sokovi… A nekome pivo. U svakom slučaju kroz ovaj posao kojim se bavim i posao u dijelu turzma koji radim, znam da domaći proizvod uvijek ima veće interesovanje kod turista u odnosu na robu široke potrošnje. Mislim da bi je trebalo još više zastupati i promovisti.

Tvoj poziv svim turistima koji čitaju ovaj tekst.

Misli globalno, probaj lokalno!

 

Prva fočanska pivara fejsbuk kontakt: https://www.facebook.com/RaftBrewery/

 

Autor: Mladen Mandić

ORLOVAČKO JE SIMBOL PLANINE

Vanda, pas belgijski ovčar, iskače iz svog boksa u zadnjem dijelu vozila, razdragano skače ne znajući na koju bi stranu, dok jutarnja izmaglica na Orlovačkom jezeru u srcu Zelengore čini ovo mjesto mističnim.

Ništa na brzaka

Prva jutarnja kafa ima poseban okus na ovom mjestu, a lagani doručak od tek ubranih gljiva na okolnim proplancima je neprocjenjiv.

Krenuli smo iz Sarajeva u pet sati ujutro u pravcu Orlovačkog jezera za kojeg mnogi kažu da je najljepši od devet dragulja iz riznice Zelengore.

Pravimo kratku pauzu u kanjonu rijeke Sutjeske, vadimo štapove i pokušavamo uhvatiti nešto na brzaka, ali ništa – više sreće drugi put, što bi rekli ljudi iz Lutrije BiH.

Nastavljamo dalje u pravcu prevoja Čemerno

Odakle će nas ne baš dobar makadamski put odvesti u samu utrobu planinskog masiva Zelengore.

 

Prolazimo pored table na kojoj piše Izvor Neretva, kratko se zaustavljamo, ali to ćemo ostaviti za drugi put. Put nas vodi do prvih katuna, ovce su još u toru, a psi tornjaci laju vidno uznemireni našim prisustvom. Ni Vanda im ne ostaje dužna.

Nakon dvadesetak kilometara truckanja, dolazimo do najvišeg uzvišenja, prevoja koji je interesantan jer sa njega kreću planinarske staze ka Kotlaničkom (1.525 metara nadmorske visine), odnosno Štirinskom jezeru (1.672 metara nad morem). Sa prevoja se makadam naglo spušta i vodi nas do samog Orlovačko jezera.

Pravimo pauzu da bismo uživali u prizoru sklada prirode u kojem svaki vrh, svaka litica, svaki izvor, nepregledni pašnjaci, imaju svoje zasluženo mjesto.

I dok vjetar raznosi jutarnju maglu poigravajući se sa nama, oči se ne mogu zaustaviti. Idu od jednog vrha na drugi. Ne zna se koji je ljepši, a koji atraktivniji…

Pogled luta sa stjenovitih grebena do nepreglednih pašnjaka, duboke listopadne i visoke crnogorične šume. Samir se prisjeća svog posljednjeg dolaska na ovo područije prije 22 godine.

– Ovo je sve bilo puno planinara i zaljubljenika prirode, berača trava, gljiva i borovnica… A, vidi, mi sad još nismo nikoga sreli – kaže Samir.

Lijevo, u samom ćošku ove ljepote, u podnožju vrha Kalelije je Jugovo jezero (Borilovačko, 1.500 metara nad morem).

Ono je jedino vještačko na planini Zelengori. Nastalo je pregrađivanjem potoka – pojašnjava nam Samir čiji korijeni potiču iz ovih krajeva.

Spuštamo se do sada najgorim dijelom makadama do samog Orlovačko jezera (1.438 metara nad morem), koje je smješteno u travnatoj dolini između, na sjeverozapadu, vrha Orlovac (1.962 metra) i, na jugu, vrha Stog (1.821 metar). Površine je oko tri i po hektara, a najveća dubina jezera je oko pet i po metara.

Za one koji odluče da kampuju i duže borave na Zelengori, ovo je idealno mjesto.

Odavde se može organizovati niz planinskih tura, od kojih je najatraktivnija ona ka najvećem vrhu Zelengore Bregoču (2.014 metara).

Nakon laganog doručka krećemo u obilazak jezera i prvo što pada u oči, ali i u stomak, jesu borovnice kojih ima u izobilju. Njima smo naš zdravi doručak doveli do savršenstva.

Prilazimo jezeru i Vanda se bez imalo razmišljanja baca u vodu iz koje iskače, čini se, divlja patka. Za nas je još rano, a i vrijeme nam ne ide naruku – čas sunce, a onda vjetar nanese i pomalo kiše, pa tako… Inače je ovo jezero pogodno za kupanje.

Pravimo krug oko Orlovačkog jezera i primjećujemo da je životinjski svijet jako bogat. Osim pomenute divlje patke, tu su zmije, žabe, a u samom jezeru ima i ribe.


Šaho, inače poznati lovac, član naše male četveročlane ekspedicije, prvi primjećuje i objašnjava nam tragove koje ostavljaju životinje. Vidi divlju svinju, srndaća…, koje dolaze na jezero radi vode ili možda kupanja.

Odlučili smo se popeti na jedan od obližnjih vrhova iznad samog jezera. Ulazimo u rijetku bukovu šumu i nailazimo na markaciju koja će nas odvesti do samog vrha Orlovca.

Gledamo jezero iz ptičije perspektive i zaključujemo da na Zelengoru vrijedi doći i samo zbog ovoga, zanijemiti pred ovolikom ljepotom, samo gledati i uživati.

U daljini vidimo veliko stado ovaca koje je prekrilo pašnjake ovog dijela Zelengore i tu će biti do polovine septembra, spokojno iskorištavati blagodeti koje im pruža ova planina.

Kiša počinje ozbiljnije da pada, a u daljini se čuje i poneki grom, pa nam Samir predlaže da se vratimo. On poznaje čudi ove planine i zna da baš i nije ugodno biti na brisanom prostoru kad počnu udarati gromovi.

Ovo nam je, kaže, dovoljno za danas. I potpuno je u pravu…

Jezera Zelengore

Na Zelengori ima osam glacijalnih jezera i jedno vještačko. Osim Orlovačkog, Juginog, Kotlaničkog i Štirinjskog, tu su i Crno, Bijelo, Kladopoljsko, Gornje i Donje Bare, sve ljepše od ljepšeg, a Zelengoru čine planinskim draguljem Balkanskog poluotoka. Sva ova jezera pripadaju Nacionalnom parku Sutjeska, a jedna od tradicija ovog prostora je planinarski pohod sa tradicionalnim imenom Jezera Zelengore.

Iz katuna na vrh

Najveći vrhovi Zelengore su Stog, Ljeljen, Orlovac, Videž, Kaleliju, Todor, Kozje strane, Bregoč.

Staze na Zelengori ne odlikuje ekstremna ili vrlo velika težina uspona, ali su ne manje atraktivne sa stanovišta ljepote pejzaža i bogatstva biljnog i životinjskog svijeta.

Posebna atrakcija Zelengore su katuni, tradicionalna ljetna stočarska naselja.

bhputovanja.ba

Jovanović: Razviti jedinstveni turistički proizvod Srpske

Direktor Turističke organizacije Republike Srpske /TORS/ Nada Jovanović rekla je da je cilj današnje konferencije u Banjaluci razviti jedinstveni turistički proizvod Srpske koji će biti sastavljen od njenih najatraktivnijih dijelova kao što su Jahorina, Kozara, Ravna planina, Borje, gradovi, kulturno-istorijsko nasljeđe, prirodne ljepote i nacionalni parkovi.
Ona je novinarima u Banjaluci, povodom konferencije "Integrisani turistički proizvod Republike Srpske i aktuelno zakonodavstvo u turizmu Republike Srpske", rekla da je ovaj skup najvažniji događaj u ovoj godini, jer je na jednom mjestu okupio sve direktore lokalnih turističkih organizacija iz Republike Srpske i predstavnike Ministarstva trgovine i turizma, te će dati odgovor šta je to integrisani turistički proizvod Srpske.
"Ovdje ćemo pokazati koje su to naše najkvalitetnije destinacije, što za Srpsku predstavlja novu odskočnu dasku i polaznu platformu koja će se svake godine nadograđivati novinama za svaku destinaciju", pojasnila je Jovanovićeva.
Ona je dodala da se godinama unazad sve destinacije u Srpskoj unapređuju i nude nove sadržaje, što privlači turiste.
"Ovdje hoćemo da napravimo jedan presjek, imamo mapirano devet turističkih destinacija koje će biti prezentovane, a na kraju konferenciju zaključićemo šta je integrisani turistički proizvod, odnosno šta je atraktivno u Republici Srpskoj kao jedinstvena destinacija", navela Jovanovićeva.
Ona je rekla da u Srpskoj ima destinacija koje vrijedi posjetiti, ali ponekad nema prave infrastrukture koja bi do nje dovela veći broj turista.
Prema njenim riječima, u Srpskoj je za 10 mjeseci zabilježeno 689.000 noćenja i 296.000 posjeta, što je više nego u protekoj cijeloj godini.
Savjetnik ministra trgovine i turizma Aleksandar Đurić poručio je da će Ministarstvo raditi na uklanjanju limitirajućih faktora da bi se turizam nesmetano odvijao u narednim sezonama.
"Novim zakonskim rješenjima učinili smo ogroman iskorak u funkcionisnju turističke privrede, a postoje institucije koje moraju dati detaljnije analize koje će olakšati poslovanje u turizmu", dodao je Đurić.
Direktor Turističke organizacije Banjaluka Ostoja Barašin rekao je da će se ubrzano raditi na dobijanju integrisanog turističkog proizvoda Srpske, jer pojedinačno lokalne zajednice ne mogu privući dovoljan broj turista koji danas vole mijenjati lokacije svaka dva-tri dana.
On je dodao da su za predstojeće praznike gotovo svi smještajni kapaciteti rasprodati.
Barašin je rekao da će Banjaluka u ovoj godini imati oko 140.000 noćenja turista.
Izvor: SRNA

PROMOVIŠITE SMJEŠTAJ "STAN NA DAN"

Turističku ponudu u svim gradovima u Republici Srpskoj ograničava dovoljan broj smještajnih kapaciteta. 
Manjak je posebno izražen ljeti, kada zbog manifestacija i sportskih takmičenja u sve naše gradove dolaze gosti iz cijele Evrope. 
 
U razmišljanju kako riješiti ovaj problem sa porastom broja turista i manjkom smještajnih kapaciteta, odgovor se nametnuo sam po sebi – stanovi i kuće za stanovanje se pretvaraju u smještajne jedinice, prema modelu iznajmljivanja koji je sve popularniji i kod nas i u svijetu – StanNaDan model!

Biznis dnevnog smještaja, prema podacima agencija koje se bave nekretninama, najrazvijeniji je u Banjaluci, ali je sve više zastupljen i u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Višegradu,Trebinju, Tesliću … 

Cijena iznajmljivanja stanova u Banjaluci se kreće od 40 do 60 KM, u Sarajevu od 50 do 100, Višegradu najam košta od 40, a dnevni boravak u Trebinju je moguće iznajmiti već za 20-tak KM, dok najskuplji košta 70 KM.

Stanovi se po ovom principu uglavnom izdaju poslovnim ljudima, stranim turistima, porodicama na zajedničkom odmoru u drugom grad.

StanNaDan model podstiče brzu fluktuaciju ljudi i kapitala, podstiče turizam, ali i turističku ponudu koja nadomješta manjak smještajnih kapaciteta naših gradova.

Znate li da u Republici Srpskoj postoji od nedavno, rješenje koje može poslužiti svima onima koji traže da zakupe StanNaDan i onima koji izdaju stan pod tim uslovima. 

Samo na klik “mišem” daleko su od vas - Portal www.mojstan.org – radi sve ono što vam je neophodno da znate i uradite kako biste došli do stana ili pokrenuli sopstveni biznis izdavanja StanaNaDan.

Riječ je o Onlajn servisu na adresi https://www.mojstan.org/, platformi koja spaja vlasnike i vlasnice stanova i goste, svih vrsta, boja i opredjeljenja, ali voljne da na ovaj način posjete vaš grad. 

Smještaj je rastezljiva kategorija, a takav može biti i kauč koji iznajmljujete, soba ili čitav stan, što je najčešće slučaj, ili to može biti vaša vila...

Cilj Portala www.MojStan.org  je da štedi vrijeme gosta i vlasnika nekretnine, podstiče razvoj malog i srednjeg preduzetništva, obezbjeđuje direktnu vezu bez posrednika između gosta i stanodavcapodstiče turizam i društveno odgovorno poslovanje, prati i promovišemo nove tehnologije, tehnološke inovacije i trendove u poslovanju, promoviše produktivnost, doprinosi razvoju lokalnih zajednica.

Takođe, cilj ovog portala je da smještajni kapaciteti u vašem Gradu/Opštini budu iskorišćeni maksimalan broj dana u mjesecu.

Portal je tek započeo sa radom i u fazi je pronalaženja partnera za saradnju/oglašivača pa smo zbog toga obezbjedili PROMO period bez novčanih naknada. 

Calendar

« January 2018 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Rijeke

Na području Foče nalazi se 17 rijeka i rječica koje  svojim kanjonima,bistrinom i brzinom vode privlače brojne posjetioce, kako izletnike i ljubitelje raftinga,kanjoninga ,kajakaštva ,tako i sportske ribolovce , rekreativce i ostale ljubitelje prirode.

Planine

Područje fočanske opštine  krase visoki planinski masivi koji pripadaju  planinskom vijencu Dinarida. Maglić, Zelengora, Vučevo,Volujak, Bioč, Ljubišnja, ... pravi su izazov za planinare,alpiniste,rekreativce i sve ljubitelje prirode. Opširnije...

Jezera

Sedam glecerskih jezera koja su, zbog izuzetne ljepote i glacijalnog porijekla dobila naziv “gorske oči ” krase jednu od najlješpih planina dinarskog sistema –Zelengoru. To su : Orlovačko,Štirinsko, Kotlaničko,Donje i Gornje bare,Crno i Bijelo jezero. Opširnije...

Turistička organizacija opštine Foča, Šantićeva broj 16
Telefon / fax: +387 (0) 58 212 416, Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Zo2 Framework Settings

Select one of sample color schemes

Google Font

Menu Font
Body Font
Heading Font

Body

Background Color
Text Color
Link Color
Background Image

Main Menu

Background Color
Modules Title
Text Color
Link Color
Background Image

Main Wrapper

Background Color
Modules Title
Text Color
Link Color
Background Image

Inset Wrapper

Background Color
Modules Title
Text Color
Link Color
Background Image

Bottom Wrapper

Background Color
Modules Title
Text Color
Link Color
Background Image
Background Color
Modules Title
Text Color
Link Color
Background Image
 
Top of Page